Prirodne znamenitosti

Od svukupno 8 nacionalnih parkova, njih čak 7 smjestilo se izravno ili u neposrednoj blizini mora, a osmi nacionalni park, Plitvička jezera, od obale je udaljen manje od 200 km. Otočnu skupinu Brijune, smještenu uz zapadnu obalu Istre, sačinjavaju 2 veća i 12 manjih otočića, drugi otočni nacionalni park, Kornati, najrazvednija je otočna skupna na cijelom Mediteranu. Mljet, nacionalni park, poseban je po dvama jezerima, Velikom i Malom jezeru. Nacionalni parkovi Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak su privlačni za planinare, speleologe, botaničare i alpiniste, a riječni nacionalni park Krka nalazi se na najljepšoj hrvatskoj kraškoj rijeci.

U Hrvatskoj je dosada proglašeno 10 parkova prirode, od kojih se njih 5 nalazi na obali. Park prirode Biokovo nalazi se na istoimenoj planini iznad Makarska rivijere i odredište je botaničara, biciklista i penjača. Park prirode Telašćica smješten na ulazu u nacionali park Kornate, zaljev je sa visokom okomitom liticom na čijem se vrhu nalazi veliko slano jezero. Velebitski park prirode nadomak Zadar rivijere privlači spelologe i ljubitelje aktivnog odmora. U blizini Zadra nalazi se i najveće hrvatsko jezero-Vransko jezero. Iznad Opatije smjestila se Učka, planina i park prirode te kraj poznat po klimatsko-lječilišnim osobitostima.

Kornati

Drugi otočni nacionalni park, Kornati, najrazvednija je otočna skupna na cijelom Mediteranu s čak 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi te raj za nautičare, moderne robinzone i ronioce. Dođete li na Kornate, možda će Vas u prvi trenutak zbuniti sudar oštre bjeline krša s umirujućim plavetnilom mora koje krije beskrajne tajne svojih stanovnika, no upoznajući ovaj prirodni fenomen, shvatit ćete da se radi o fantastičnom nadopunjavanju. Kornatske “krune” su ujedno i najpoznatiji fenomen parka. Ovo lijepo ime zasluženo su dobile bijele okomite litice koje okrenute prema otvorenom moru. Krune su svjedoci, ali i najljepši rezultat dugih geoloških procesa koji su ih strpljivo i pažljivo oblikovali. Sigurno Vas zanima jesu li i u prošlosti ljudi živjeli na Kornatima? Razgledajte ilirske gradine i gomile, koje su najstarije građevine na otocima, a smjestile su se na uzvišenjima na otocima Kornat i Žut. Vrijeme Bizanta u zalog nam je ostavilo utvrdu Tureta na otoku Kornatu, za koju se pretpostavlja da je nastala u 6. stoljeću, i da joj je namjena bila štiti i prati plovidbu brodova tada dosta nesigurnim Jadranskim morem. Zanimljiv će Vam biti i posjet solani u Lavsi, odnosno njenim ostacima koji su danas potopljeni, ali i otočiću Vela Panitula, gdje je početkom 16. stoljeća sagrađen mletački kaštel.

Brijuni

Otočnu skupinu Brijune, smještenu uz zapadnu obalu Istre, sačinjavaju 2 veća i 12 manjih otočića na kojima su se još od antičkog doba odmarali najbogatiji i najuvaženiji ljudi. Kao i veći dio jadranske obale, Brijuni su idealan spoj prirodnih ljepota i kulturne baštine. Još u doba prapovijesti ljudi su uvidjeli povoljnost položaja otočja, i na relativno maloj površini, krenuli stvarati povijest. Dođete li na Brijune, tragovi povijesti bit će na gotovo svakom koraku, budući da je na otoku stotinjak lokallteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koje datiraju još iz doba neolita. Spoj tirkizno plavog mora i osvježavajuće zelenog otočja je nešto čime se svatko može ponositi, a spomenici kulture svjedoci su minulih vremena. Bjelina istarskog kamena, koji se provlači otočjem i plažama, naglašava ljepotu poput biserne ogrlice.

Mljet

Najzeleniji jadranski otok i nacionalni park smješten jugozapadno od Dubrovnika, poseban je po dvama jezerima, Velikom i Malom jezeru te jedistvenim šumama mediteranskog hrasta crnike. Glavni motivi za proglašenje otoka Nacionalnim parkom su izuzetna specifična razvedenost obale te bujan biljni svijet, odnosno šumovitost. S južne strane otoka more se jedva uočljivim tjesnacem uvlači u otok, stvarajući Veliko jezero, a zatim preko još užeg tjesnaca, Malo jezero. Iako su slana, pejzažno se doživljavaju kao jezera. Bogata su raznim školjkama (dagnjama, periskama, kunjkama i kamenicama), a plankton tih jezera bio je predmetom više znanstvenih radova. Kupat ćete se na stijenama otvorenog mora, ili u slanoj vodi Velikog jezera, uživajući u plavetnilu, a ako ste na otok došli u proljeće ili u jesen, moći ćete se kupati jer je Malo jezero toplije od Velikog i od mora. Moći ćete uživati u dugim šetnjama kroz guste borove šume, a možda negdje ugledate mungosa, neobičnu malu životinju koja otok čuva od zmija.

Krka

Riječni nacionalni park smjestio se na najljepšoj kraškoj rijeci, na rijeci Krki. Rijeka predstavlja svojevrstan krški fenomen, koja, probijajući se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Najimpresivniji i najposjećeniji slapovi su Skradinski buk i Roški slap. Roški slap je dobro pristupačan i može se posjećivati tokom cijele godine. Od Roškog slapa Krka se opet pretvara u izduženo Visovačko jezero. Na sredini jezera je otočić po kojemu je jezero dobilo i ime, Visovac, gdje se nalazi crkva i franjevački samostan što krajoliku jezera daje dodatnu tajnovitost. Na otok su se prvi doselili augustinci (pustinjaci) u 14 st. koji su tu sagradili samostan i crkvicu. Skradinski buk se ubraja među najljepše sedrene slapove u Europi, a moguće ga je razgledati šetnjom kroz staze i mostove.

Risnjak

Nacionalni park Risnjak, koji se nalazi u Gorskom kotaru, a ime je dobio po risu, vrsti divlje mačke, koja spada u ugrožene vrste i pod posebnom je zaštitom. Vidjet ćete i runolist, također zaštićen cvijet koji se nalazi u ovom parku. Šećući poučnim stazama parka upoznat ćete brojne biljne vrste i uživati na svježem zraku. Nacionalni park Risnjak je privlačan alpinistima, speleolozima i biolozima, ali i svim „običnim“ zaljubljenicima u prirodu. Poučne staze napravljene su za sve zaljubljenike u prirodu, kako bi na lak, jednostavan i zabavan način upoznali prirodne ljepote Risnjaka. Nakon šetnje Nacionalnim parkom, krenite i u upoznavanje okolnih šuma, koje su također vrijedne posjeta, a pružit će Vam obilje svježeg zraka i raskošnog mirisa crnogorice.

Paklenica

Nacionalni park Paklenica čini mali, ali značajan dio planine Velebit, a obuhvaća dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. Čini jedan od prirodno najbogatijih i najljepših dijelova Velebita i svojom ljepotom privlači zaljubljenike u alpinizam. U klancu Velike Paklenice nalazi se najveća stijena, Anica kuk, koja je naročito popularna među penjačima, a u cijelom nacionalnom parku nalazi se preko 400 točaka za penjanje, raznih stupnjeva težine, pa će svatko naći nešto za sebe. U nacionalnom parku Paklenica svoj dom su našle i brojne životinje, među kojima je i bjeloglavi sup, jedna od zaštićenih ptičjih vrsta, zatim medvjedi, divlje svinje, divlje mačke, risovi, ali i velik broj nježnih leptira. Kombinacija penjačkih aktivnosti koje se nude u parku u kombinaciji s prekrasnom prirodom i životnjskim svijetom obradovat će svakog posjetitelja.

Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit smjestio se u planinskom području, točnije na planini Velebit, koja je svojevrsna granica između kontinentalnih i primorskih klimatskih utjecaja u Hrvatskoj. Omiljen je među planinarima, speleolozima i općenito zaljubljenicima u prirodu, dok ga iskusniji planinari smatraju pravim draguljem. Brojne planinarske staze prolaze kroz Park. Najpoznatija je Premužićeva staza koja prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke. U prošlosti ova područja je naseljavao veći broj ljudi, čemu svjedoče brojne ruševine starih stočarskih kuća. Na primorskoj strani Velebita je uvala Zavratnica, potopljena dolina, najljepši detalj podvelebitske obale.

Plitvička jezera

Kombinacija kopnene i primorske klime u Nacionalnom parku Plitvička jezera rezultirale su ugodno toplim ljetom i zimom koja obiluje snijegom, a proljetno zelenilo i jesenski splet boja privlače posjetitelje već dugi niz godina. Tako su Plitvička jezera destinacija koju možete posjećivati kroz sva četiri godišnja doba, i uvijek ćete imati dojam da ste prvi put tamo. 16 modrozelenih jezera koja su međusobno povezana čine jedinstvenu sliku koju je stvorila priroda. Jezera su međusobno povezana slapovima, a Vi ćete ih upoznavati šetnjama preko brojnih mostića i staza, ili u romantičnoj vožnji brodićem. Također, jedan od fenomena je i prozirnost i čistoća jezera, pa možete zagledati u dubinu do 8 metara, budući da su jezera kristalno čista.

Kopački rit

Park prirode nedaleko od ušća Drave i uz samu granicu sa Srbijom, jedno je od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca i jezeraca uz rijeku Dunav. Dio Kopačkog rita stavljen je pod strogu zaštitu kao specijalni zoološki rezervat. Tu se gnijezdi oko 260 vrsta različitih ptica, a mnoge vrste tu privremeno borave na putu od sjevernih, hladnijih, krajeva prema južnim, toplijim krajevima i obratno. U vodi ima 40-ak vrsta riba, a na suhom dijelu više različitih vrsta sisavaca (obični jelen, srna, divlja svinja, divlja mačka, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica, vidra i dr.). Turistički posjet i razgledavanje organizira se s vodičima panoramskim brodom, čamcima, kolima s konjskom vučom i pješice. Postoje i aranžmani u kojima je omogućeno snimanje životinja, posebice ptica. Dio Kopačkog rita koji je pod blažim režimom zaštite dostupan je lovcima i ribolovcima za lov i ribolov.

Papuk

Papuk, u blizini Požege, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline, pripada slavonskom gorju sa najvišim vrhom Papuk. Područje parka karakteristično je sa svojim prelijepim šumskim krajolicima. Postoje brojna mjesta koja se ne propuštaju; od geoloških posebitosti, botanički zanimljivih predijela, povijesnih građevina pa do arheoloških nalazišta. Park prirode Papuk je otvoren tokom cijele godine za posjetitelje. Pruža različite mogućnosti rekreacije i savršeno je mjesto za aktivan odmor (brdski biciklizam, planinarenje, tj. šetnje prirodom koje su atraktivne u svim godišnjim dobima). Planinariti mogu svi, bez obzira na godine jer su visine Papuka do 1000m. Preko ljeta su na raspolaganju bazeni sa termalnom vodom (termalno kupalište „Toplice“ nedaleko od mjesta Velika), a ljubitelji snijega i zimskih sportova mogu se zabaviti na skijalištu "Nevoljaš".

Medvednica

Medvednica se nalazi u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba sa najvišim vrhom Sljeme. Rijetko koja europska metropola ima u svojoj blizini park prirode kao što ga ima Zagreb. Do podnožja Medvednice može se doći iz različitih dijelova Zagreba autom, tramvajem i autobusom, a do vrha Sljeme pješice ili žičarom. Dobro očuvane šume Medvednice glavno su rekreacijsko područje Zagreba. Osim mogućnosti šetnje kroz šumu, Medvednica posjetitelje privlači i s više lijepih spilja, od kojih je najzanimljivija Veternica, jedna od najvećih u Hrvatskoj. Uz srednjovjekovnu utvrdu Medvedgrad, uređen je Oltar domovine u spomen palima za Hrvatsku. Zimi snježni pokrivač traje prosječno godišnje 100 dana, a najdeblji je u veljači. U proljeće i ljeti sunca na Medvednici ima zimi znatno više nego u Zagrebu i Zagorju, pa je tada posjećuje najviše izletnika.

Lonjsko polje

Lonjsko polje je dio doline između rijeke Save i Moslavačke gore, djelomično uz rijeku Lonju, udaljeno od Siska oko 30km. To je najveće zaštićeno poplavno područje ne samo u Hrvatskoj već u cijelom Dunavskom slijevu. Ističe se velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine. Pojedinačni su prostori unutar parka prirode (ornitološki rezervat Krapje Đol) pod još strožim režimom zaštite. Močvarne livade, šume jasena, vrbe i topole tog rezervata značajne su za gniježđenje pataka, dok se u poplavnim hrastovim šumama i livadama Lonjskog polja susreću rijetke europske životinje (orao štekavac i orao zmijar, siva i bijela čaplja, crna roda i dr.). U tom poplavnom području, gdje se visoke vode zadržavaju i do šest mjeseci, jedno je od najvećih mrestilišta šarana u Europi.

Žumberak

Brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja, je proglašeno parkom prirode 1999.g. Nalazi se oko 30 km jugozapadno od Zagreba, a ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Zaštićeno područje Parka obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja. Ovo područje je izrazito krško (spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom. Područje Parka prirode karakterizira velik broj izvora bogatih vodom. Arheološka iskapanja su otkrila da je ovo područje bilo naseljeno neprekidno počevši od kamenog doba do danas. Najstarija sačuvana graditeljska baština potječe iz 13. stoljeća. Područje parka je bogato biljnim i životinjskim vrstama. Tako se mogu susresti i veliki grabežljivci kao medvjed i vuk. Od ptica važno je istaknuti jastreba kokošara po kojemu je grad Jastrebarsko dobio i ime.

Učka

Park prirode Učka obuhvaća planinski masiv Učke i dio Ćićarije ukupne površine 160 km2 na istočnoj strani istarskog poluotoka. Najviši vrh Učke je Vojak gdje je smještena kula u funkciji vidikovca i suvenirnice. Sa vidikovca se pruža pogled od kojeg zastaje dah: otoci Krk, Lošinj i Cres, Gorski kotar te Istarski poluotok. Učka je bogata različitom florom i faunom pa se ističu endemi poput Učkarskog zvončića te rijetkog Bjeloglavog supa. Važno je spomenuti i stoljetne šume pitomog kestena (maruna), bukove šume te razne vrste ljekovitog bilja i plodova. Da ovdje ima života od davnina govori ljudskom rukom stvorena baština, Za avanturiste postoje različiti sadržaji unutar parka; od različitih staza za brdski biciklizam, stijena za penjanje (najpopularnija Vela Draga), letenja zmajevima do jednostavnog trekkinga i jahanja na čistom zraku u prekrasnom krajoliku.

Telaščica

Park prirode Telašćica smješten na ulazu u nacionalni park Kornate, uzak je zaljev sa 100 m visokom okomitom liticom na čijem se vrhu nalazi veliko slano jezero. Do 1988. bio sastavni dio Nacionalnog parka Kornati. Danas je to park prirode na jugoistočnoj obali Dugog otoka s najvišom točkom Grpašćak i slanim jezerom Mir. Telašćica je jedna od najljepših i najvećih uvala na Jadranu. Poznata je također kao dobar i siguran zaklon za sve vrste plovila. Sjeveroistočna strana uvale je posve gola, bez raslinja, a jugozapadna je obrasla gustom šumom bora, maslina i smokava. Zanimljiva pojava je promjena razine jezera Mir u vezi s mijenjanjem morske razine: razina jezera se također mijenja, ali s određenim zakašnjenjem u odnosu prema promjenama morske razine. Kraj Telašćice je od davnina naseljen što potvrđuju ostaci od paleolitika do danas (ostaci kod mjesta Sali, rimski ostaci u Maloj Proversi, starohrvatske predromaničke crkve u Dugopolju). Životinjski svijet je također bogat. U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući spužvu i rijetke crvene koralje.

Vransko jezero

Vransko jezero je prirodni fenomen i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Nalazi se između dva povijesna grada Zadra i Šibenika, nekoliko kilometara od Biograda. Jezero s okolnim područjem je 1999. proglašeno Parkom Prirode. Ono je zapravo potopljeno krško polje, a nekoliko manjih izvora opskrbljuje jezero vodom. Jezero nudi mnoge zanimljivosti. Dio jezera je zaštićeno kao ornitološki rezervat (od 1983.), a cijelo jezero je proglašeno Europski važnim područjem za ptice (Important Bird Area - IBA) prema kriterijima Europske unije. Vransko jezero je oduvijek privlačilo pozornost zbog svoje prirodne vrijednosti. Arheološki ostaci na lokalitetu „Crkvine“ te na drugim mjestima u okolici jezera svjedoče o postojanosti nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja. Rimski natpisi pronađeni na trasi rimskog akvadukta govore o velikoj gospodarskoj aktivnosti Rimskog carstva na ovom području. Akvadukt rimskih graditelja od mjesta Vrane do Zadra nije samo opskrbljivao Zadar nego i sva poljoprivredna imanja koja su se nalazila u blizini akvadukta.

Biokovo

Zaštićeni park prirode Biokovo prostire se na planini Biokovo, a sama planina položena je kao golemi zid iznad Makarske rivijere. Taj krševiti obalni pojas jedinstvenih prirodnih svojstava obiluje dubokim jamama, spiljama, ponorima i šumama bukve. Neke od tih jama toliko su duboko pod zemljom da čak i za vrijeme ljetnih vrućina u svojoj unutrašnjosti kriju snijeg i led koji se od davnina ljeti koristio za očuvanje namirnica. Za turističko upoznavanje planine zanimljivi su posjeti botaničkom vrtu te biokovskom cestom dostupni vrh Vošac i Sv.Jure. Ljubitelji rekreacije mogu uživati u biciklizmu, planinarenju, jahanju i mnogim drugim aktivnostima, a pravi avanturisti u paraglidingu. Botanički vrt nalazi se iznad sela Kotištine. Sv. Jure je najviši vrh Biokova. Do njega se može doći i automobilom što ga čini posebno atraktivnim i dostupnim. Svake godine, posljednje subote u srpnju, ovdje se održava hodočašće. Sa samog vrha pruža se predivan pogled na Makarsku rivijeru i srednjodalmatinske otoke, a za vedrih dana mogu se vidjeti i vrhovi talijanskih Apenina.

Velebit

Čitav je niz prirodnih znamenitosti zbog čega je Velebit proglašen parkom prirode; neobične stijene, kanjoni, duboke jame i spilje te brojni endemi. Činjenica da su na Velebitu dva nacionalna parka daje mu naziv „park nacionalnih parkova“. 1978.g. je uvršten u Svjetsku mrežu rezervata biosfere ("Program čovjek i biosfera", UNESCO). Na prostoru Velebita nalaze se različita staništa brojnih endema flore i faune. Velebit je bogat spiljama od kojih su najpoznatije Cerovačke Spilje blizu Gračaca te spilje Paklenice kod Starigrada. U prošlosti ova područja je naseljavao veći broj ljudi, koji su ostavili tragove u obliku brojnih ruševina stočarskih kuća, sakralnih objekata i kulturnih spomenika. Oni danas svjedoče o životu u prošlosti, običajima i kulturi stanovnika na ovoj tajanstvenj planini. Brojne planinarske staze prolaze kroz Park, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke. U parku je moguć rafting (na rijeci Zrmanji), alpinizam, sportski ribolov te planinarenje.

Lastovo

Lastovsko otočje je 2006. godine postalo park prirode. Zeleni otok Lastovo okružuju otočići Priježba, Mrčara, Vlasnik, Bratin otok, Kopište i Sušac te na istočnoj strani skupina otočića Lastovnjaci. Otočić Saplun u otočnoj skupini Lastovnjaci se ističe pješčanim uvalama. Sušac je najveći i najizdvojeniji otok Lastovskog arhipelaga. Zanimljivo je da na ovom otoku osim svjetioničarske posade i jednog pastira s 300-tinjak ovaca i 50-ak koza nema nikoga. Lastovo je otok idealan za ljubitelje prirode, jedrenja, ribolova i tradicionalne hrvatske hrane (Lastovo je poznato po jastozima i vinima). Može se razgledati s mora i kopna, ali značajnu ljepotu krije podmorje s liticama i špiljama. Lastovo oživi u vrijeme festivala «Lastovo otok glazbe» koji se održava svake godine početkom kolovoza.