HR
EN
CZ
DE
ES
FR
HU
IT
PL
RO
SK
SL
Dođete li na Kornate, možda će Vas u prvi trenutak zbuniti sudar oštre bjeline krša s umirujućim plavetnilom mora koje krije beskrajne tajne svojih stanovnika, no upoznajući ovaj prirodni fenomen, shvatit ćete da se radi o fantastičnom nadopunjavanju. Susret ovih krajnosti stvorio je jedan od hrvatskih nacionalnih parkova koji bez daha ostavlja zaista sve. Tako je novinar National Geographic Adventurea, Jon Bowermaster, krenuo na put kajakom od Zadra do Dubrovnika, i na svom putovanju ostao zadivljen Kornatima i “njihovom nedirnutom i oporom; kultiviranom, ali neukroćenom ljepotom”.
Pa što je to što ga je toliko zadivilo? Možda su to poznate kornatske “krune” koje su ujedno i najpoznatiji fenomen parka.
Ovo lijepo ime zasluženo su dobile bijele okomite litice koje okrenute prema otvorenom moru. Krune su svjedoci, ali i najljepši rezultat dugih geoloških procesa koji su ih strpljivo i pažljivo oblikovali.
Morski vranac, sivi sokol te čiopa samo su neki od stanovnika koji su svoj dom našli upravo na krunama. Vi ćete se krunama diviti izdaleka, jer penjanje nije dozvoljeno. Krune se, naravno, protežu i pod morem, što otvara novu dimenziju kojoj možete svjedočiti ako ste ronilac.
Sedam ronilačkih zona poziva Vas da otkrijete podvodna uzbuđenja-Vi se samo prepustite vodstvu nekog od lokalnih ronilačkih centara koji će Vam sigurno dati dobru preporuku. Tko ne voli ronjenje, kornatski vidikovci su rješenje, pa krenite na Metlinu, Opat, Vrujsko, Litnji vrh ili Otočevac, i uživat ćete u pogledu na cijelo područje nacionalnog parka.
Budući da je kopneni dio parka u privatnom vlasništvu stanovnika okolnih otoka, penjanje na bilo koji od vrhova zahtijeva pažnju i obazrivost, što i općenito vrijedi za šetnje otocima. Sigurno Vas zanima jesu li i u prošlosti ljudi živjeli na Kornatima? Razgledajte ilirske gradine i gomile, koje su najstarije građevine na otocima, a smjestile su se na uzvišenjima na otocima Kornat i Žut. Vrijeme Bizanta u zalog nam je ostavilo utvrdu Tureta na otoku Kornatu, za koju se pretpostavlja da je nastala u 6. stoljeću, i da joj je namjena bila štiti i prati plovidbu brodova tada dosta nesigurnim Jadranskim morem.
Zanimljiv će Vam biti i posjet solani u Lavsi, odnosno njenim ostacima koji su danas potopljeni, ali i otočiću Vela Panitula, gdje je početkom 16. stoljeća sagrađen mletački kaštel. U tom kaštelu su kornatski ribari ostavljali novac za porez na ribu, a težak ribarski život naveo ih je da sagrade naselje na obližnjem otočiću Piškeri, i tamo su boravili samo za vrijeme “ljetnog mraka”, kad na nebu nema mjeseca, i kad se najlakše lovi plava riba. Padom Mletačke Republike nestalo je i te tradicije povremenog naseljavanja otočića, pa se vide samo rijetki tragovi naselja.
Izlet na Kornate bit će svakako značajna kockica u slagalici Vašeg posjeta Hrvatskoj, jer će šetnja otocima biti zanimljiv presjek kroz minula vremena, a vizure kornatskih ljepotana uvjerit će Vas da je priroda zaista mislila na sve. Dajte si vremena i upoznajte sve ljepote koje skrivaju Kornati, a tko zna, možda Vas i ova pomalo divlja ljepota potakne da nađete neke davno zaboravljene vrijednosti u Vama samima.
Ovo lijepo ime zasluženo su dobile bijele okomite litice koje okrenute prema otvorenom moru. Krune su svjedoci, ali i najljepši rezultat dugih geoloških procesa koji su ih strpljivo i pažljivo oblikovali.
Morski vranac, sivi sokol te čiopa samo su neki od stanovnika koji su svoj dom našli upravo na krunama. Vi ćete se krunama diviti izdaleka, jer penjanje nije dozvoljeno. Krune se, naravno, protežu i pod morem, što otvara novu dimenziju kojoj možete svjedočiti ako ste ronilac.
Sedam ronilačkih zona poziva Vas da otkrijete podvodna uzbuđenja-Vi se samo prepustite vodstvu nekog od lokalnih ronilačkih centara koji će Vam sigurno dati dobru preporuku. Tko ne voli ronjenje, kornatski vidikovci su rješenje, pa krenite na Metlinu, Opat, Vrujsko, Litnji vrh ili Otočevac, i uživat ćete u pogledu na cijelo područje nacionalnog parka.
Budući da je kopneni dio parka u privatnom vlasništvu stanovnika okolnih otoka, penjanje na bilo koji od vrhova zahtijeva pažnju i obazrivost, što i općenito vrijedi za šetnje otocima. Sigurno Vas zanima jesu li i u prošlosti ljudi živjeli na Kornatima? Razgledajte ilirske gradine i gomile, koje su najstarije građevine na otocima, a smjestile su se na uzvišenjima na otocima Kornat i Žut. Vrijeme Bizanta u zalog nam je ostavilo utvrdu Tureta na otoku Kornatu, za koju se pretpostavlja da je nastala u 6. stoljeću, i da joj je namjena bila štiti i prati plovidbu brodova tada dosta nesigurnim Jadranskim morem.
Zanimljiv će Vam biti i posjet solani u Lavsi, odnosno njenim ostacima koji su danas potopljeni, ali i otočiću Vela Panitula, gdje je početkom 16. stoljeća sagrađen mletački kaštel. U tom kaštelu su kornatski ribari ostavljali novac za porez na ribu, a težak ribarski život naveo ih je da sagrade naselje na obližnjem otočiću Piškeri, i tamo su boravili samo za vrijeme “ljetnog mraka”, kad na nebu nema mjeseca, i kad se najlakše lovi plava riba. Padom Mletačke Republike nestalo je i te tradicije povremenog naseljavanja otočića, pa se vide samo rijetki tragovi naselja.
Izlet na Kornate bit će svakako značajna kockica u slagalici Vašeg posjeta Hrvatskoj, jer će šetnja otocima biti zanimljiv presjek kroz minula vremena, a vizure kornatskih ljepotana uvjerit će Vas da je priroda zaista mislila na sve. Dajte si vremena i upoznajte sve ljepote koje skrivaju Kornati, a tko zna, možda Vas i ova pomalo divlja ljepota potakne da nađete neke davno zaboravljene vrijednosti u Vama samima.
