HR
EN
CZ
DE
ES
FR
HU
IT
PL
RO
SK
SL
Plitvička jezera ubrajaju se u najljepše prirodne znamenitosti Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio Plitvice u popis svjetske spomeničke baštine Nacionalni park Plitvička jezera ukupne površine 266 km2 sastoji se od 16 terasastih jezera međusobno povezanih slapovima i kaskadama. Prvo jezero smješteno je nadmorskoj visini od 636 metara, a posljednje, 8 km južnije,nalazi se na 133 metra. Najveća dubina jezera je 46 metara, a prirodni fenomen Plitvica je prozirnost jezerske vode koja doseže dubinu od preko 8 metara.
Jezera su podijeljena u dvije skupine: gornja jezera (12) okružena golemom šumom veća su i mirnija, dok se donja 4 nalaze podno 70 metara visokih litica, a okružena su nižom vegetacijom.
Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom još 1949. godine, a zbog svoje se ljepote ubrajaju se među najljepše prirodne znamenitosti Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio Plitvice u popis svjetske spomeničke baštine.
Danas su Plitivice najposjećenije hrvatsko turističko odredište, a broj gostiju nadmašuje čak i grad Dubrovnik. Jezera se nalaze u dijelu gdje ravničarska Hrvatska prelazi u krški planinski predio, na i gdje se prometni pravci sa sjevera spuštaju prema primorskom i priobalnom dijelu Hrvatske. Stoga su Plitvička jezera izvrsno mjesto za odmor i predah na putu prema moru, dobar ručak ili čak noćenje. Udaljenost od Zagreba iznosi 140 km, u smjeru juga.
Plitvička jezera pružaju posjetiteljima kilometre uređenih staza za šetanje koje velilkom većinom u obliku drvenih mostića nadvisuju površinu jezera i vijugavo spajaju obalu s obalom.
Kako je šumska vegetacija u toplom dijelu godine iznimno bujna zbog utjecaja primorske klime, a kontinentalni geografski položaj Plitivicama obavezno priskrbljuje obilan snijeg u zimskom periodu, nacionalni je park posjećen u sva godišnja doba.
Unutar parka nalaze se šumski kompleksi koji su zbog prašumskih obilježja proglašeni posebnim rezervatima (npr. Čorkova uvala). Snijega na Plitvicama ima od studenog do ožujka što pogoduje ljubiteljima skijaškog trčanja, a u prosincu i siječnju zaledi se površina jezera.
Ljeti se temperatura vode u najvećim jezerima, Prošćanskom i Kozjaku kreće oko 24°C čineći ih ugodnim za kupanje. U stijenama uz jezera nalazi se sveukupno 20 špilja od kojih su one najpoznatije Golubinjača, Mračnjača, Velika pećina i Šupljara.
Osim pješice jezera se mogu obići turističkim vlakićem i brodom. Ovisno o programu razgleda koji odaberete (šest itinerera u ponudi Uprave Nacionalnog parka), trebat će vam 3-6 sati za organizirani obilazak.
Gosti koji se žele zadržati na Plitivicama duže smještaj mogu naći hotelima Jezero, Plitvice i Bellevue smještenima u uskoj zoni Nacionalnog parka. Smještaj se osim u hotelu može naći i u privatnim kućama.
Raspon biljnih vrsta kreće se od mediteranskih do karpatskih, preko euroazijskih, i borealnih do artičko - borealni i borealno - euro - sibirskih, a velik je i broj endemičnih vrsta.
Najzastupljenije drvo u šumskom dijelu parka je bukva koja pokriva oko 73% površine. Bukva predstavlja velik ekološki kapital je stvara siguran i čvrst šumski pokrivač te spriječeva klizanje tla i eroziju.
Druga vrsta drveća po svojoj zastupljenosti u parku je jela sa 22 %. Kao crnogorična vrsta pojavljuje se u višim predjelima iznad čiste bukove šume. Jela zajedno s bukvom tvori jednu od najljepših šuma ovoga područja područja. Posebnu vrijednost imaju granična područja između šuma i livada te šuma i jezera.
Čorkova uvala na Plitvičkim jezerima je najljepša prašuma Dinarida. Obuhvaća 79,50 ha površine, a razvija se isključivo pod prirodnim uvjetima bez utjecaja čovjeka. U Čorkovoj uvali mogu se naći i pravi divovi šumskog svijeta među kojima su smreke više od 50 m i jele čiji je prsni promjer oko 140 cm.
Od životinjskih vrsta na Plitvicama u šumama se mogu naći medvjed i vuk koji najčešće izlaze u ranu zoru ili sumrak, te lisica, ris i jazavac. Jezera nastanjuju pastrve ali ribolov zasad nije dopušten. Ptičji svijet izrazito je brojan: preko 140 vrsta ptica od pjevica do grabljivica u šumama parka nalazi gnijezdo ili utočište od hladnoće. Čak 30% sveukupne hrvatske faune leptira nastanjuje prostor Plitvičkih jezera i njihovih livada.
Plitvička jezera najpoznatija su po legendarnom filmu o Winnetou snimljenom prema klasiku iz pera Karla Maya. Originalni naslov filma iz 1960-tih, "Blago srebrnog jezera" (Treasure of Silver Lake, Der Schatz im Silbersee) sniman je na Plitvičkim jezerima, a glavni glumci su bili Lex Barker, Herbert Lom i Pierre Brice.
Winnetou je bio idol djece i mladih šezdesetih i sedamdesetih, a u njemačkoj je kinematografiji ovo bio kultni film.
Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom još 1949. godine, a zbog svoje se ljepote ubrajaju se među najljepše prirodne znamenitosti Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio Plitvice u popis svjetske spomeničke baštine.
Danas su Plitivice najposjećenije hrvatsko turističko odredište, a broj gostiju nadmašuje čak i grad Dubrovnik. Jezera se nalaze u dijelu gdje ravničarska Hrvatska prelazi u krški planinski predio, na i gdje se prometni pravci sa sjevera spuštaju prema primorskom i priobalnom dijelu Hrvatske. Stoga su Plitvička jezera izvrsno mjesto za odmor i predah na putu prema moru, dobar ručak ili čak noćenje. Udaljenost od Zagreba iznosi 140 km, u smjeru juga.
Plitvička jezera pružaju posjetiteljima kilometre uređenih staza za šetanje koje velilkom većinom u obliku drvenih mostića nadvisuju površinu jezera i vijugavo spajaju obalu s obalom.
Unutar parka nalaze se šumski kompleksi koji su zbog prašumskih obilježja proglašeni posebnim rezervatima (npr. Čorkova uvala). Snijega na Plitvicama ima od studenog do ožujka što pogoduje ljubiteljima skijaškog trčanja, a u prosincu i siječnju zaledi se površina jezera.
Ljeti se temperatura vode u najvećim jezerima, Prošćanskom i Kozjaku kreće oko 24°C čineći ih ugodnim za kupanje. U stijenama uz jezera nalazi se sveukupno 20 špilja od kojih su one najpoznatije Golubinjača, Mračnjača, Velika pećina i Šupljara.
Osim pješice jezera se mogu obići turističkim vlakićem i brodom. Ovisno o programu razgleda koji odaberete (šest itinerera u ponudi Uprave Nacionalnog parka), trebat će vam 3-6 sati za organizirani obilazak.
Gosti koji se žele zadržati na Plitivicama duže smještaj mogu naći hotelima Jezero, Plitvice i Bellevue smještenima u uskoj zoni Nacionalnog parka. Smještaj se osim u hotelu može naći i u privatnim kućama.
Najzastupljenije drvo u šumskom dijelu parka je bukva koja pokriva oko 73% površine. Bukva predstavlja velik ekološki kapital je stvara siguran i čvrst šumski pokrivač te spriječeva klizanje tla i eroziju.
Druga vrsta drveća po svojoj zastupljenosti u parku je jela sa 22 %. Kao crnogorična vrsta pojavljuje se u višim predjelima iznad čiste bukove šume. Jela zajedno s bukvom tvori jednu od najljepših šuma ovoga područja područja. Posebnu vrijednost imaju granična područja između šuma i livada te šuma i jezera.
Čorkova uvala na Plitvičkim jezerima je najljepša prašuma Dinarida. Obuhvaća 79,50 ha površine, a razvija se isključivo pod prirodnim uvjetima bez utjecaja čovjeka. U Čorkovoj uvali mogu se naći i pravi divovi šumskog svijeta među kojima su smreke više od 50 m i jele čiji je prsni promjer oko 140 cm.
Od životinjskih vrsta na Plitvicama u šumama se mogu naći medvjed i vuk koji najčešće izlaze u ranu zoru ili sumrak, te lisica, ris i jazavac. Jezera nastanjuju pastrve ali ribolov zasad nije dopušten. Ptičji svijet izrazito je brojan: preko 140 vrsta ptica od pjevica do grabljivica u šumama parka nalazi gnijezdo ili utočište od hladnoće. Čak 30% sveukupne hrvatske faune leptira nastanjuje prostor Plitvičkih jezera i njihovih livada.
Winnetou je bio idol djece i mladih šezdesetih i sedamdesetih, a u njemačkoj je kinematografiji ovo bio kultni film.
