HR
EN
CZ
DE
ES
FR
HU
IT
PL
RO
SK
SL
Palagruža je iznimno zanimljiv i nesvakidašnji hrvatski otok, a odmor u istoimenom svjetioniku jedinstveno je iskustvo. Pogled na beskrajnu pučinu, sve tajne Palagruže i jedna od najljepših plaža Jadrana "Južno zlato" čine ovaj pučinski otok uistinu posebnim mjestom za odmor.
TISUĆLJEĆA OPČINJENOSTI PALAGRUŽOM
Iskonsku tišinu Palagruže ljudski su koraci poremetili još u 6. tisućljeću prije naše ere. Otada čovjek nije prestao posjećivati osamljeni otok koji je magnetskom snagom svoje ljepote i mira privlačio brojne civilizacije olakšavajući im prelaženje s jedne na drugu obalu Jadrana. Arheološki pronalasci, počevši od ranog neolita nadalje, svjedoče o važnosti Palagruže. Posebno je zanimljvo otkriće ulomaka skupocjene keramike koja se izrađivala u Ateni od kraja 6.st. prije naše ere. Na pitanje kako je ovakva keramika stigla na taj mali i bezvodni pučinski otok arheolozi odgovor pronalaze u legendi o Diomedu.
DIOMEDOV OTOK
Novi arheološki pronalasci s Palagruže dokazuju da je ovaj otok osvojio srce grčkog junaka Diomeda, najslavnijeg grčkog ratnika uz Odiseja, koji je preživio Trojanski rat. Nakon trojanske bitke Diomed se uputio na Jadran gdje se borio s Ilirima. Pretpostavlja se da je pokopan upravo na Palagruži. Legenda kaže da je Zeus, nakon što su Iliri ubili Diomedove ratnike, njihove duše pretvorio u ptice koje i dan danas čuvaju grob trojanskog heroja.
NAJVEĆI SVJETIONIK NA JADRANU
Svjetionik na Palagruži, sagrađen 1875., najveći je među svjetionicima na Jadranu. U svjetioniku sa svjetioničarem nalaze se dva apartmana u kojem može boraviti po četvero gostiju. Podnožje zgrade sagrađeno je od palagruškog kamena. Kako je to vrlo težak i tvrd kamen, ostatak svjetioničarske zgrade napravljen je od lakšeg, bračkog kamena. Lanternu, koja još i danas funkcionira, napravio je 1873. godine Parižanin Henry Epoulite. U zgradi svjetionika moguće je vidjeti i malu arheološku zbirku.
NAJBOGATIJE RIBOLOVNO PODRUČJE U JADRANU
Okolno more najbogatije je ribolovno područje u Jadranskom moru. Sve do 20. stoljeća zadržao se običaj organiziranja cjelodnevnih regata iz Komiže, malog ribarskog mjesta na otoku Visu do Palagruže. Falkuše, autentični ribarski brodovi, koji se već stoljećima na isti način izrađuju na otoku Visu služili su kao plovila u tim regatama. U vrijeme izlova jastoga i srdela, oko Palagruže se znalo skupiti i do 500 brodica!
TAJNE PODMORJA
Podmorje Palagruže prava je poslastica za ljubitelje ronjenja. Ovdje obitavaju vrste riba koje se rijetko sreću u ostalim djelovima Jadrana poput murina koje imaju svoja legla izvan špilja, tabinje, skupine od više od 20 mladih jastoga koji su se povukli u rupe stijena, bodečnjake velike koji leže na morskom dnu, te čitava jata figa tj. smokvi koje se često nazivaju "jadranske barakude"… Morsko dno je uglavnom ravno i stjenovito, a ima i pjeskovitih dijelova. Voda je bistra, a vidljivost jako dobra pogotovo u jutarnjim satima. Otok-greben Galijula koji se nalazi 3 nautičke milje južno od Palagruže krije u plićaku Papak tajnu koju će ronioci rado otkriti - olupinu parobroda. Na istom je mjestu u srednjem vijeku potonula i srednjevjekovna galija.
PRIRODNI REZERVAT
Cijeli je otok prirodni rezervat s brojnim biljnim (220) i životinjskim vrstama (120) od kojih su mnoge endemske. Posvuda rastu grmovi kapara s prekrasnim cvjetovima, a pored staze može se naići i na oleandar i pelin. Na otoku prevladavaju grmovi mlječike (Euphorbia dendroides) koji su najbujniji u razdoblju od jeseni do proljeća. Iako lijepi, opasni su po zdravlje ljudi pa se preporuča ne dodirivati ih.
Želite li saznati kako stići do Palagruže, kliknite ovdje i adriatica.net će Vam pokazati put!
Pogledajte i druge svjetionike iz naše ponude:
Sv.Ivan na pučini, Porer, Veli rat, Sv.Petar, Prišnjak, Pločica, Struga, Sušac.
Iskonsku tišinu Palagruže ljudski su koraci poremetili još u 6. tisućljeću prije naše ere. Otada čovjek nije prestao posjećivati osamljeni otok koji je magnetskom snagom svoje ljepote i mira privlačio brojne civilizacije olakšavajući im prelaženje s jedne na drugu obalu Jadrana. Arheološki pronalasci, počevši od ranog neolita nadalje, svjedoče o važnosti Palagruže. Posebno je zanimljvo otkriće ulomaka skupocjene keramike koja se izrađivala u Ateni od kraja 6.st. prije naše ere. Na pitanje kako je ovakva keramika stigla na taj mali i bezvodni pučinski otok arheolozi odgovor pronalaze u legendi o Diomedu.
DIOMEDOV OTOK
Novi arheološki pronalasci s Palagruže dokazuju da je ovaj otok osvojio srce grčkog junaka Diomeda, najslavnijeg grčkog ratnika uz Odiseja, koji je preživio Trojanski rat. Nakon trojanske bitke Diomed se uputio na Jadran gdje se borio s Ilirima. Pretpostavlja se da je pokopan upravo na Palagruži. Legenda kaže da je Zeus, nakon što su Iliri ubili Diomedove ratnike, njihove duše pretvorio u ptice koje i dan danas čuvaju grob trojanskog heroja.
NAJVEĆI SVJETIONIK NA JADRANU
Svjetionik na Palagruži, sagrađen 1875., najveći je među svjetionicima na Jadranu. U svjetioniku sa svjetioničarem nalaze se dva apartmana u kojem može boraviti po četvero gostiju. Podnožje zgrade sagrađeno je od palagruškog kamena. Kako je to vrlo težak i tvrd kamen, ostatak svjetioničarske zgrade napravljen je od lakšeg, bračkog kamena. Lanternu, koja još i danas funkcionira, napravio je 1873. godine Parižanin Henry Epoulite. U zgradi svjetionika moguće je vidjeti i malu arheološku zbirku.
NAJBOGATIJE RIBOLOVNO PODRUČJE U JADRANU
Okolno more najbogatije je ribolovno područje u Jadranskom moru. Sve do 20. stoljeća zadržao se običaj organiziranja cjelodnevnih regata iz Komiže, malog ribarskog mjesta na otoku Visu do Palagruže. Falkuše, autentični ribarski brodovi, koji se već stoljećima na isti način izrađuju na otoku Visu služili su kao plovila u tim regatama. U vrijeme izlova jastoga i srdela, oko Palagruže se znalo skupiti i do 500 brodica!
TAJNE PODMORJA
Podmorje Palagruže prava je poslastica za ljubitelje ronjenja. Ovdje obitavaju vrste riba koje se rijetko sreću u ostalim djelovima Jadrana poput murina koje imaju svoja legla izvan špilja, tabinje, skupine od više od 20 mladih jastoga koji su se povukli u rupe stijena, bodečnjake velike koji leže na morskom dnu, te čitava jata figa tj. smokvi koje se često nazivaju "jadranske barakude"… Morsko dno je uglavnom ravno i stjenovito, a ima i pjeskovitih dijelova. Voda je bistra, a vidljivost jako dobra pogotovo u jutarnjim satima. Otok-greben Galijula koji se nalazi 3 nautičke milje južno od Palagruže krije u plićaku Papak tajnu koju će ronioci rado otkriti - olupinu parobroda. Na istom je mjestu u srednjem vijeku potonula i srednjevjekovna galija.
PRIRODNI REZERVAT
Cijeli je otok prirodni rezervat s brojnim biljnim (220) i životinjskim vrstama (120) od kojih su mnoge endemske. Posvuda rastu grmovi kapara s prekrasnim cvjetovima, a pored staze može se naići i na oleandar i pelin. Na otoku prevladavaju grmovi mlječike (Euphorbia dendroides) koji su najbujniji u razdoblju od jeseni do proljeća. Iako lijepi, opasni su po zdravlje ljudi pa se preporuča ne dodirivati ih.
Želite li saznati kako stići do Palagruže, kliknite ovdje i adriatica.net će Vam pokazati put!
Pogledajte i druge svjetionike iz naše ponude:
Sv.Ivan na pučini, Porer, Veli rat, Sv.Petar, Prišnjak, Pločica, Struga, Sušac.
