ŠPILJE KROZ POVIJEST

Špilje su ljudima bile poznate još od predpovijesnog doba kada su ih ljudi koristili kao skloništa te povremena i stalna boravišta na čijim su zidovima, stropovima i u unutrašnjosti ostavili brojne materijalne dokaze svog načina života. Najraniji pisani dokumenti o hrvatskim špiljama datiraju iz vremena Rimskog carstva, a nastali su kao rezultat opisa i istraživanja što su ih prije dva milenija poduzeli rimski znanstvenici Lukrecije, Strabon te Plinije Stariji i Mlađi. Drugi najstariji dokument je crkvena listina iz 1096. godine u kojoj se opisuje špilja zvana "pechina" (odatle danas naziv "pećina") na otoku Ugljanu kod Zadra. Špilja je duga 28 m, nalazi se na zapadnoj strani otoka, oko 500 m sjeverno od zaljeva Željina na nadmorskoj visini od 100 m.
Prije nešto više od 100 godina, hrvatski znanstvenik svjetskog glasa, dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, otkrio je u špilji na Hušnjakovom brdu kod Krapine ostatke pračovjeka poznatijeg kao Homo sapiens neanderthalensis, a nalazište je uvršteno među najvrednije neandertalske lokalitete na svijetu.
Zbirku predmeta i kostiju možete razgledati u Muzeju krapinskog pračovjeka u Krapini, a informacije o radnom vremenu možete dobiti na telefon 049/371-491.


NAJZNAČAJNIJE HRVATSKE ŠPILJE I JAME

Od svih gorskih područja, područje Velebita i Mosora te zona nacionalnog parka Paklenica krajevi su najbogatiji speleološkim lokalitetima - jamama, spiljama i ponorima - namijenjenima profesionalcima koji poznaju tehnike penjanja i spuštanja u jame, kretanja kroz špilje pod teretom opreme i sl. Ovdje Vam donosimo popis najznačajnijih takvih jama i špilja:
- Panjkova špilja Kršnje na Kordunu 12 385 m
- Špilja u kamenolomu Tounj Tounj 8 410 m
- Veternica Medvednica kod Zagreba 6 816 m
- Sustav Jopićeve spilje Kordun kod Krnjaka 6 564 m
- Donja Cerovačka pećina Južni Velebit Gračac 2 510 m
- Jama Klementina i Velebit 2 403 m
- Jama Mandelaja Oštarije kod Ogulina 2 326 m
- Jama Munižaba Velebit 2 300 m
- Sustav Ponorac - Suvaja Kordun 2 232 m
- Lukina jama, Sjeverni Velebit 1 392 m
- Slovačka, Sjeverni Velebit 1 017 m
- Stara Škola, Biokovo 576 m
- Vilimova jama, Biokovo 572 m
- Ponor na Bunjevcu, Južni Velebit 534 m
- Jama za kamenitim vratima, Biokovo 520 m
- Fantomska jama, Velebit 477 m
- Ledenica u Lomskoj dolini, Velebit 451 m
- Jama Munižaba, Velebit 448 m
- Stupina jama, Bitoraj 413 m
- Nova velika jama, Biokovo 380 m
- Jama kod Rašpora Rašpor, Ćićarija 361m
- Biokovka, Biokovo 359 m
- Podgračišće, otok Brač 329 m
- Klanski ponor (Gotovž), okolica Rijeke 320 m
- Puhaljka, Južni Velebit 320 m
- Zaboravna jama, Biokovo 311 m
- Mala (Crna) Kicljeva jama Skrad, Gorski kotar 285 m
- Balinka Plaški, Lika 283 m
- Jama kod Matešića stana, otok Brač 280 m
- Pretnerova jama, Biokovo 252 m
- Semička Ćićarija, Istra 236 m


TURISTIČKE ŠPILJE U HRVATSKOJ

Turističke su špilje speleološki lokaliteti prilagođeni posjetima turista i djece koji uz pomoć vodiča i u radnom vremenu kad su lokaliteti otvoreni mogu sigurno razgledati ljepotu podzemnih jama čiji Vam popis ovdje nudimo:
- Veternica na Medvednici iznad Zagreba
- Grgosova špilja kod Samobora
- Vrlovka u Kamanju kod Ozlja
- Lokvarka kod Lokava (Gorski kotar)
- Vrelo kod Fuzina (Gorski kotar)
- Jama Baredine kod Porecke Nove Vasi (Istra)
- Biserujka (Vitezica spilja) na otoku Krku
  (Hrvatsko Primorje)
- Golubnjača na Plitvickim jezerima (Lika)
- Samogradska spilja kod Perušica (Lika)
- Gornja Cerovacka spilja kod Gracaca (Lika)
- Donja Cerovacka spilja kod Gracaca (Lika)
- Manita pec u Paklenici (Juzni Velebit)
- Vranjaca na juznom podnozju Mosora (Dalmacija)
- Modra špilja na otoku Biševu (Dalmacija)
- Šipun na Cavtatu (Dalmacija)


SPELEORONILAČKI LOKALITETI

Osim tradicionalne speleologije, u Hrvatskoj sve veću popularnost uživa SPELEORONJENJE odnosno obilazak špilja pod vodom. Speleoronjenje obuhvaća dvije discipline: rekreativno speleoronjenje (Cavern diving) koje je zapravo specijalizacija unutar ronilačke djelatnosti, a radi se o ronjenju u podmorskim spiljama ili jamama što ne zahtijeva poznavanje speleoloških vještina. Druga je disciplina klasično speleoronjenje koja obuhvaća sve oblike ronjenja u podmorskim jama, vrelima ili u vodama unutar kopnenih špilja i jama, a zahtijeva podjednako poznavanje speleoloških vještina i ronjenja. Svi zainteresirani za speleoronjenje mogu se javiti Hrvatskom speleoronilačkom društvu (skraćeno HSRD): www.hpm.hr/hsrd/HSRD.htm


GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA- STANICA SPLIT
sjedište: Šibenska 41, 21000 Split
tel.: 021/569-861
fax: 021/ 543-477
mob: 098/320-513

radno vrijeme udruge:

ponedjeljkom od 19-22 četvrtkom od 18-21 sat

te dežurstvo na tel: 021/569-861 i 098/320-513