RAZVOJ KULTURE I UMJETNOSTI
|
|
| Neolit |
Najranije kulture na tlu Hrvatske javljaju se u doba neolita i eneolita (kultura metalnog doba).
|
| Antika |
Hrvatska razvija snažne veze s mediteranskim grčkim kulturama (grčke kolonije na otocima). Za vrijeme Rimskog Carstva Dalmacija je rimska provincija sa središtem u Splitu (Salona). Nakon propasti Rimskog Carstva Dalmacija potpada pod kulturni utjecaj Bizanta.
|
| od 8. do 10. st. |
Prvo specifično hrvatsko graditeljsko razdoblje. U ranokršćansko i predromaničko doba grade se male crkve raznovrsnih oblika tlocrta (najčešće kružne i križne s kupolicama). Zanimljiva je tadašnja kamena dekoracija - poznati hrvatski pleter. U razdoblju romanike javljaju se višebrodne bazilike s apsidama (katedrale u Rabu, Zadru i Trogiru), te nastaju čuveni portali katedrale u Splitu (drvena vrata majstora Buvine) i Trogiru (vrata majstora Radovana).
|
| od 13. do 15. st. |
Gotika se javlja prvenstveno u sjevernoj Hrvatskoj (gradnja Zagrebačke katedrale). Dalmacija u 15. st. diše pod utjecajem Venecije. Razvija se stil cvjetne gotike čiji je najistaknutiji predstavnik Juraj Dalmatinac. Ovaj značajni umjetnik stvarao je u Splitu, Dubrovniku, Zadru a njegovo vrhunsko djelo je Šibenska katedrala koju je UNESCO uvrstio u popis svjetske zaštićene baštine. U Dubrovniku se u doba renesanse grade palače, Knežev dvor, gradske fontane.
|
| 17. i 18. st. |
Barokni stil prvenstveno se razvija u sjevernim područjima (Zagreb, Varaždin, dvorci hrvatskog Zagorja), a nastaje iluzionističko slikarstvo
|
| 19. st. |
javlja se klasicizam, a u dekoraciji i namještaju bidermajer. U tom razdoblju stvara slikar Vjekoslav Karas. U drugoj polovici javlja se historijsko slikarstvo vezano uz buđenje nacionalne svijesti (Quiquerez, Mašić, Iveković). Nove tendencije uvodi Vlaho Bukovac (Zagrebačka šarena škola) i utječe na formiranje hrvatske secesije (Čikoš-Sesija, Crnčić...).
|
| 20. st. |
Hrvatska slijedi europska likovna strujanja. Začetak su moderne slikari obrazovani u Munchenu (Račić, Kraljević, Becić). Doba stvaralaštva umjetnika svjetskog glasa - Ivana Meštrovića. Između dva rata i u Hrvatsku prodiru ideje ekspresionizma i kubizma (Tartaglia, Šulentić, Gecan). Nakon rata u Hlebinama se osniva škola naivnog slikarstva. Početkom 50-tih razvijaju se apstraktne tendencije, a oko 60-tih započinje razdoblje "druge avangarde". Danas umjetnički razvoj do teče paralelno s događanjima u svijetu.
|
|
|